Umjetničku vrijednost naših projekata prepoznali su i javnost i kritika te smo dobitnici brojnih nagrada za najbolja glumačka ostvarenja, među kojima su i ona s domaćih i međunarodnih festivala, kao što su specijalna nagrada Eciji Ojdanić za ulogu Vlajne u predstavi Vla Vla Vlajland cabaret na 29. međunarodnom pozorišnom festivalu „Dani Zorana Radmilovića“ u Zaječaru, nagrada za najbolju žensku ulogu Eciji Ojdanić za ulogu Vlajne u predstavi Vla Vla Vlajland cabaret na XIII. Gumbekovim danima, nagrada za najbolju režiju Ivanu Leu Lemi za predstavu Vla Vla Vlajland cabaretna četvrtom izdanju Prishtina International Theater Festivala, nagrada za najboljeg glumca Eciji Ojdanić za predstavu Vla Vla Vlajland cabaret na četvrtom izdanju Prishtina International Theater Festivala, Zlatni studio (Mili Elegović za Cabaret „Preko veze“), Glumište pod Murvom (Ecija Ojdanić za predstavu „OtpisaNE“), Dani Zorana Radmilovića (Ecija Ojdanić za predstavu „Brodolomke“), Festival pučkog teatra (Barbara Nola, Nataša Dangubić i Lada Bonacci za predstavu „Miris lovine“), Dani Satire Fadila Hadžića (Daria Lorenci Flatz za predstavu „Brodolomke“), Gumbekovi dani (Linda Begonja za predstavu Cabaret „Preko veze“, Festival glumca (Vinko Kraljević i Ecija Ojdanić za predstavu „Kako život“), Međunarodni festival monodrame MonoAKT (Ecija Ojdanić za predstavu „Bobočka“) ili Međunarodni festival monodrame u Bitoli (Ecija Ojdanić za predstavu „Bobočka“). S predstavom „Bobočka“, premijerno izvedenom još 2012. godine, gostovali smo na više od 10 međunarodnih festivala, od Ukrajine do Kirgistana.
S godinama predanog rada prepoznali smo našeg najvažnije suradnika i suputnika na putu prema ostvarenju naše misije – publiku. Naša nas je publika vjerno pratila tijekom dvanaestogodišnjeg rasta, iz predstave u predstavu. 2018. godine oborili smo sve rekorde gledanosti te smo u manje od trinaest mjeseci od premijere obilježili svečanu 100. izvedbu predstave „Brodolomke“ u Zagrebu i na gostovanjima. Tako je predstava „Brodolomke“ postala najgledanijom hrvatskom predstavom u jednoj godini u proteklih pet godina. Isprva su naše predstave imale oko 50 izvedbi godišnje, zatim smo već 2015. godine imali njih 60, 2017. taj broj raste na 80, a 2019. godinu završili smo s više od 140 izvedbi u Zagrebu i na gostovanjima u zemlji i inozemstvu. Malo koja organizacija u kulturi, a pogotovo nezavisna, može se pohvaliti ovakvim rezultatom.
Ipak, pojavom pandemije koronavirusa i obustavom djelatnosti, rast je naglo i višom silom zaustavljen. Unatoč situaciji u kojoj smo se zatekli, uspjeli smo u prošloj godini proizvesti dvije praizvedbe suvremenih tekstova domaćih autora i poštivajući sve propisane mjere u smanjenom obujmu nastavili s gostovanjima. Tako smo od popuštanja mjera do kraja 2020. godine izveli 64 izvedbe na gostovanjima i u Zagrebu, uključujući dvije premijere, i održali svoj status iznimno produktivnog kazališta. Već u srpnju 2020. godine izgubili smo mogućnost prijave na mjeru Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u vidu Potpore za očuvanje radnih mjesta jer nismo imali pad prihoda veći od 60% u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.
Najveći udarac naše je kazalište primilo krajem godine kada smo nakon kratke bolesti ostali bez Gine, dugogodišnje suradnice za marketing i prodaju čija je ostavština učinila Kazalište Moruzgva onime što smo danas. Uz sve što je 2020. godina donijela i oduzela našem kazalištu, iznenadno smo ostali i bez iznimno vrijedne članice našeg malog tima.
Bez obzira na sve što nas je snašlo, učinili smo 2021. godinu iznimno produktivnom. Praizveli smo predstavu “Jel’ tako, Zorane?” prema tekstu Tanje Mravak i u režiji Tamare Damjanović, realizirali kazališni festival “Teatar uz more” u suradnji s B GLAD produkcijom i održali prvo izdanje kazališnog festivala GOOD fest u Drnišu. Do kraja srpnja ove godine izvest ćemo preko 80 izvedbi na gostovanjima diljem Hrvatske i u regiji, a do rujna ih imamo dogovorenih preko sto. Osim navedenog, povodom proslave 12. godina od osnivanja Kazališta Moruzgva, digitalno smo prilagodili i ovjekovječili našu prvu predstavu “Gola u kavezu” koja je bila dostupna besplatno simboličnih 12 dana na našim mrežnim stranicama, a predstava “Kako život” bila je dostupna na video platformama kao video on demand predstava.
I dalje se trudimo svakodnevno prilagođavati situaciji i ne planiramo stati s naporima koje ulažemo u nastavak rada i rasta našeg kazališta. Nadamo se da će iznimni angažman koji smo imali za povratak na kazališne daske i revitalizaciju djelatnosti u ovim okolnostima biti prepoznat.
Također, vrijednost smo prepoznali i u suvremenim domaćim autorima i autoricama te smo dosad imali praizvedbe tekstova Tanje Mravak, Ivana Lea Leme, Ane Maras Harmander, Nine Mitrović, Renata Baretića, Ane Tonković Dolenčić. Teme kojima se bavimo tiču se vulnerabilnih skupina kao što su žene, stariji i nemoćni, migranti, žrtve trgovine ljudima, obiteljskog nasilja te žrtve ovisnosti, a o njima navedeni autori progovaraju jezikom koji dopire do publike, pričama koje su aktualne u današnjem društvu i u kojima se prepoznaju.
Kako bismo lakše realizirali navedene projekte, ali i uz raznovrsnost i različiti pogled, okrenuli smo se koprodukcijskom modelu. Vjerujući u povezivanje, suradnju i partnerstvo posljednju smo predstavu “Jel’ tako, Zorane?” stvorili u koprodukciji s Kazalištem Marina Držića u Dubrovniku, a ostvarili smo koprodukcije i sa Satiričkim kazalištem Kerempuh na predstavi Cabaret “Preko veze”, Ludens Teatrom iz Koprivnice na predstavi „Brodolomke“ i Gradskim kazalištem – Scena „Gorica“ na predstavi „OtpisaNE“.
Na kraju, naše Kazalište dio svog uspjeha duguje i svim umjetnicima i autorima s kojima je surađivalo tijekom desetljeća, a među kojima su Vedran Mlikota, Tamara Damjanović, Tanja Mravak, Paško Vukasović, Goran Grgić, Csilla Barath Bastaić, Iva Kraljević, Petra Svrtan, Iva Šimić Šakoronja, Ivan Čuić, Linda Begonja, Mila Elegović, Ana Maras Harmander, Jelena Miholjević, Mirela Videk Hranjec, Krešimir Dolenčić, Daria Lorenci Flatz, Anita Matić Delić, Sanja Milardović, Luka Petrušić, Barbara Nola, Ivan Leo Lemo, Ana Begić, Nina Mitrović, Siniša Popović, Ksenija Marinković, Slavko Sobin, Biserka Ipša Kunčević, Vinko Kraljević, Goran Bogdan, Nikola Zavišić, Nataša Dangubić, Petra Radin, Mario Kovač, Barbara Vicković, Franka Perković, Nataša Dorčić, Dado Ćosić, Irena Kraljić, Petra Dugandžić, Willem Miličević, Vesna Režić, Mirjana Zagorec, Robert Orhel, Lada Bonacci, Erna Rudnički i mnogi drugi. S njima, s jedne strane, i publikom s druge, uspjeli smo stvoriti petnaest uspješnih predstava: „Gola u kavezu“, „Heidi“, „HaHa2O“, „Bobočka ili drugih sto stranica Filipa Latinovicza“, „Dan iz snova“, „Harem“, „Mobitel“, „Miris lovine“, „Kako život“, „OtpisaNE“, „Brodolomke“, Cabaret „Preko veze“, “Vla Vla Vlajland cabaret”, “Majstori” i “Jel’ tako, Zorane?”.
Misija Kazališta Moruzgva jest okupiti sve one koji u umjetnosti vide mogućnost poboljšanja svijeta koji nas okružuje te javnim djelovanjem mijenjati sliku društva nabolje.
U posljednjih nekoliko godina Kazalište Moruzgva naraslo je u jedno od najvažnijih dionika kulture u Zagreb i u Hrvatskoj, ali i šire, u inozemstvu. Unatoč recesijskim godinama i teškom socioekonomskom okruženju, Kazalište Moruzgva profiliralo se na tržištu te postalo najbrže rastućim nezavisnim kazalištem. Uspjeli smo se održati i povećati kvalitetu predstava iz godine u godinu te smo se pozicionirali kao nezaobilazan čimbenik nezavisne kulturne scene u Hrvatskoj.
